Vrlo zanimljiv članak Hayes et al. u Nature-u koji iznosi podatke o većoj kompleksnosti zemljotresa na Haitiju nego što se to čini pregledavajući ‘samo’ fokalne mehanizme u kontekstu tamošnje tektonike ploča. Još jedan dokaz kako su zemljotresi kompleksna problematika za čije je razumijevanje, a time i hazardne analize, potrebna interdisciplinarnost.
Naime, zemljotres na Haitiju u januaru se nesumnjivo dogodio zbog tektonike ploča. Naime, Sjeverno Američka i Južno Američka ploča se kreću relativno ka zapadu o odnosu na malu Karibijsku ploču koja se nalazi ‘uklještena’ izmedju ove dvije velike tektonske ploče. Tako postoji smicanje ovih ploča duž njihovih južnih i sjevernih granica i ono iznosi oko 2 cm godišnje (i više po nekim podacima). Karibijska ploča pokazuje i kompresiju u njenom najistočnijim zonama u odnosu na S. Američku ploču.
Mehanizmi nastanka folijacije
U postu o folijaciji definirao sam pojam folijacije. Takodjer, istakao sam kako postoji, blago rečeno, konfuzija u klasifikaciji folijacije. Da ponovim, prema jednoj od definicija, folijacija nastaje kao posljedica djelovanja stresa na stijenu i to normalno u odnosu na vektor maksimalnog stresa (σ1). Ali koji su to mehanizmi koji dovode do nastanka folijacije? Folijacija može nastati putem nekoliko osnovnih mehanizama, i to: duktilno spljoštavanje stijene, mehanička rotacija čestica stijene, hemijsko rastvaranje/taloženje i rekristalizacija. Posljednja dva mehanizam podrazumjevaju hemijske reakcije u stijenskom materijalu. Ovi mehanizmi nisu ekskluzivni u stijeni i često djeluju u kombinaciji. Ipak, uvijek je jedan proces dominanan i on odredjuje tip folijacije. Potrebno je istaći da sastav stijene odredjuje tip mehanizma, odnosno folijacije. Takodjer, tip folijacije odredjuje i orjenatacija i magnituda stresa, metamorfni uvijeti (pritisak i temperatura), sastav fluida koji cirkulira kroz stijenu itd…
Vrlo dobar članak koji stavlja ‘rame uz rame’ ova dva potresa. I jedan i drugi su sličnih magnituda (Novi Zeland, Christchurch 7.1 / Haiti 7.0). Posljedice su NEUSPOREDIVE: Christchurch – NITI JEDNA ŽRTVA (vrlo mali broj povrijeđenih) , Haiti 230,000!!! žrtava (i 3000,000 povrijeđenih). Razlozi: edukacija stanovništva (čitaj: znanje i razumijevanje, a samim tim i spremnost kada dođe do potresa), jasna i stroga regulacija gradnje i infrastruktura (kada dođe do katastrofe, osnovne službe i infrastruktura mora ostati funkcionalna).
Fokalni mehanizmi
Tektonika ploča, o kojoj sam pisao u prehodnim postovima, ima svoje posljedice. Najuočljiviji su, svakako, potresi. Nakon potresa iz medija dobivamo niz podataka o posljedicama potresa. Pored toga, specijalističke organizacije (seizmološki zavodi, geološki instituti…) nam obezbjedjuju geološke i geofizičke podatke koji objašnjavaju zašto je došlo do potresa i kako se on manifestirao kroz fizičke parametre. Koji su to podaci i kako ih čitati?
Reologija
Reologija je nauka koja izučava način deformacije materijala. Riječ “reologija” vuče korijene od grčke riječi ” rheos” što znači tok ili strujanje, tečenje.
Ovdje ću ukratko predstaviti osnove ponašanja materijala (stijene) na djelovanje sile, tj stresa. Ovo je vrlo interesantna problematika jer odgovor stijene na deformaciju ne ovisi samo o vrsti stijene i intenzitetu stresa, već i o nekim drugim parametrima kao što su npr. pritisak i temperatura. Također, vrlo je bitno imati u vidu da se svaka vrsta reološkog modela može posmatrati na različitim razmjerama (skalama). Tako stijena može na makroskopskom nivou duktilno odgovoriti na deformaciju (plastično) dok na mikro skali recimo zrna minerala pokazuju čvrsti tip deformacije (mikro rasedanja). Ne želim dublje ulaziti u ovaj problem, ali cilj mi je potaknuti čitatelja na razmišljanje o fenomenu razmjere generalno u geologiji. Pročitaj više…
Folijacija
Postoje brojne klasifikacije i nomenklature folijacije. Ustvari, do te mjere su brojene i raznovrsne da postoji svojevrsna konfuzija u ovom polju. Također, različita su stajališta što je to ustvari folijacija. Ovaj pojam, naročito po anglo-saksonskom pristupu, obuhvata vrlo širok spektar struktura (sve što je planarno u stijeni). Ja sam osobno za malo precizniju upotrebu termina folijacija i za njeno ograničavanje na tektonsko, odnosno defomraciono porijeklo. Dakle, folijacija nastaje kao posljedica deformacije, odnosno djelovanjem sile normalno na površi novonastale folijacije!
“It’s about humanizing science”
Scientists should be keen to get out of the lab and explain their findings to a wider public
http://www.guardian.co.uk/science/blog/2010/sep/22/science-publishing-peer-review
Odličan članak David Dobbs-a u Guardinu o popularizaciji nauke.
Oko prenošenja znanja postoje idealistički i oni manje idealistički stavovi. Idealisti trvrde da je moralna i etička dužnost onoga koji ZNA, tj raspolaže nekim saznanjima ista prenositi na druge. I to prije svega ako ta znanja mogu nekome koristiti i, generalno, unaprijediti naše društvo i civilizaciju. Naravno da živimo u materijalnom svijetu gdje baš sve i nije “idealno”. Naravno da postoji i druga strana priče. Istina je valjda negdje u sredini… kao uvijek.
