Skoči do sadržaja

Fokalni mehanizmi

07/11/2010

Tektonika ploča, o kojoj sam pisao u prehodnim postovima, ima svoje posljedice. Najuočljiviji su, svakako, potresi. Nakon potresa iz medija dobivamo niz podataka o posljedicama potresa. Pored toga, specijalističke organizacije (seizmološki zavodi, geološki instituti…) nam obezbjedjuju geološke i geofizičke podatke koji objašnjavaju zašto je došlo do potresa i kako se on manifestirao kroz fizičke parametre. Koji su to podaci i kako ih čitati?

Pročitaj više…

Reologija

03/11/2010

Reologija je nauka koja izučava način deformacije materijala. Riječ “reologija” vuče korijene od grčke riječi ” rheos” što znači tok ili strujanje, tečenje.

Ovdje ću ukratko predstaviti osnove ponašanja materijala (stijene) na djelovanje sile, tj stresa. Ovo je vrlo interesantna problematika  jer odgovor stijene na deformaciju ne ovisi samo o vrsti stijene i intenzitetu stresa, već i o nekim drugim parametrima kao što su npr. pritisak i temperatura. Također, vrlo je bitno imati u vidu da se svaka vrsta reološkog modela može posmatrati na različitim razmjerama (skalama). Tako stijena može na makroskopskom nivou duktilno odgovoriti na deformaciju (plastično) dok na mikro skali recimo zrna minerala pokazuju čvrsti tip deformacije (mikro rasedanja). Ne želim dublje ulaziti u ovaj problem, ali cilj mi je potaknuti čitatelja na razmišljanje o fenomenu razmjere generalno u geologiji. Pročitaj više…

Folijacija

03/11/2010

Postoje brojne klasifikacije i nomenklature folijacije. Ustvari, do te mjere su brojene i raznovrsne da postoji svojevrsna konfuzija u ovom polju. Također, različita su stajališta što je to ustvari folijacija. Ovaj pojam, naročito po anglo-saksonskom pristupu, obuhvata vrlo širok spektar struktura (sve što je planarno u stijeni). Ja sam osobno za malo precizniju upotrebu termina folijacija i za njeno ograničavanje na tektonsko, odnosno defomraciono porijeklo. Dakle, folijacija nastaje kao posljedica deformacije, odnosno djelovanjem sile normalno na površi novonastale folijacije!

Pročitaj više…

“It’s about humanizing science”

15/10/2010

Scientists should be keen to get out of the lab and explain their findings to a wider public

http://www.guardian.co.uk/science/blog/2010/sep/22/science-publishing-peer-review

Odličan članak David Dobbs-a u Guardinu o popularizaciji nauke.

Oko prenošenja znanja postoje idealistički i oni manje idealistički stavovi. Idealisti trvrde da je moralna i etička dužnost onoga koji ZNA, tj raspolaže nekim saznanjima ista prenositi na druge. I to prije svega ako ta znanja mogu nekome koristiti i, generalno, unaprijediti naše društvo i civilizaciju. Naravno da živimo u materijalnom svijetu gdje baš sve i nije “idealno”. Naravno da postoji i druga strana priče. Istina je valjda negdje u sredini… kao uvijek.

Pročitaj više…

Predviđanje vulkanske erupcije

14/10/2010

Za razliku od zemljotresa, vulkanske erupcije se mogu lakše i uspješnije predvidjeti. Prvi korak je definiranje vulkana kao izumrlog, aktivnog ili „uspavanog“. Izumrli vulkani ne pokazuju nikakvu vulkansku aktivnost, a dijelovi vulkanskog aparata su više ili manje erozijom uništeni. Aktivni vulkani pokazuju vulkansku aktivnost sada i u novijoj prošlosti. „Uspavani“ vulakani ne pokazuju vulaknsku akltivnost sada, ali karakteristike njihovog vulkanskog aparata nagovešćuju da bi u određenom trenutku budućnosti moglo doći od erupcije.

Pročitaj više…

Vulkanski hazard

14/10/2010

Neki od efekata vulkanskih erupcija koje predstavljaju prirodni hazard su tokovi lave, izbacivanje piroklsatičnog materijala,  požari,  emisija plinova,  mehanički  udar izazvan izbacivanjem piroklastičnog materijala, trusni pokreti, cunamiji izazvani obrušavanjem dijelova vulkanskog aparata u more…

Najkarakterističniji efekat vulkana su tokovi lave. Ipak, tokovi lave predstavljaju jedan od vulkanskih hazarda koji su najlakši za predviđanje i sprečavanje štete. Sve ovo dovodi do toga da neki drugi efekti vulkanskog procesa, kao što je naglo, eksplozivno izbacivanje piroklastičnog materijala izazivaju više štete nego sam tok lave.

Pročitaj više…

Elementi vulkanskog aparata

14/10/2010

Vulkani centralnog tipa predstavljeni su uzvišenjem koje se naziva vulkanska kupa (Fig. 1.). Ova kupa je nastala stalnim nagomilavanjem vulkanskog materijala oko kratera koji se nalazi na vrhu vulkanske kupe. Otvor ili depresija na vrhu vulkanskog aparata kroz koji dolazi do izbacivanja ili izlivanja lave i piroklastičnog materijala naziva se krater. Vulkani centralnog tipa mogu imati glavni krater (na vrhu kupe) i parazitske (bočne) kratere koji se nalaze na stranama vulkanske kupe. Neki vulkani imaju znatno širi, ovalan otvor koji se naziva kaldera (Fig. 2.).

Pročitaj više…

Vulakni i vulkanizam

14/10/2010

Kao posljedica kretanje magme iz dubine Zemlje ka  njenoj površini nastaju vulkani. Po definiciji, vulkan predstavlja mjesto ili otvor na Zemljinoj  površini iz koga se izliva ili izbacuje vulkanski materijal. Riječ vulkan vuče korijene od rimskog Boga vatre, Vulcano-a). Vulkanske erupcije su vrlo raznolike po svom karakteru, trajanju i periodu ponavljanja. Postoje erupcije koje su eksplozivne, postoje one koje su mirne. Postoje one koje se vrlo često ponavljaju, s druge strane, postoje erupcije koje se dešavaju svakih desetak godina. Sve ovo zavisi od osobina magme, kao i o tektonskim uslovima sredine u kojoj se dešava erupcija.

Pročitaj više…

Vulkani i litosferne ploče

14/10/2010

Duž planete Zemlje postoji veliki broj aktivnih vulkana (Fig. 1.). Dok ovo čitate, dešava se oko 20 erupcija vulkana na Zemlji. Raspored i aktivnost vulkana nije slučajna, nego je direktno uvjetovana tektonikom ploča i dinamikom Zemlje. Najveći broj vulkana vezan je za margine litosfernih ploča, odnosno za konvergentne i divergentne granice.

Pročitaj više…

Kratak pregled osnovnih magmatskih stijena

14/10/2010

U ovom postu dajem kratki pregled (klasifikaciju) osnovnih magmatskih stijena i njihovih karakteristika.

Pročitaj više…